ZAŠTO JE SPORAN 9 JANUAR?

U manjem bosanskohercegovačkom entitetu 9. januar se obilježava kao Dan RS-a, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dva puta proglasio neustavnim, te koji je osporila i Venecijanska komisija, a ranije poništio i Ustavni sud Republike BiH.

Trideset i dvije godine poslije, uprkos brojnim upozorenjima međunarodne zajednice, ali i jasnim zakonskim ograničenjima države, neustavni praznik bit će obilježen za nekoliko dana u tom entitetu.

Ove godine Dan RS-a, to jest 32. neustavna godišnjica, bit će obilježen ponovo u Banjoj Luci, za razliku od prošle godine, kada je paradom proslavljen u Istočnom Sarajevu.

Najava obilježavanja i ove godine prouzrokovala je nove napetosti u zemlji.

Šta je sve prethodilo 9. januaru

9. januara 1992. proglašena je “Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine”

Tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao nezavisne cjeline unutar BiH, a s ciljem da je pripoji Jugoslaviji.

Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, u Haškom tribunalu kasnije osuđeni za ratne zločine.

8. oktobra 1992. Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine poništava Deklaraciju

Ustavni sud Republike BiH poništava Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, kao i Ustav Srpske Republike BiH donesen 28. februara 1992.

Poništene su i kasnije primjene tog ustava.

17. januara 2013. Bakir Izetbegović podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti

Član Predsjedništva BiH u to vrijeme Bakir Izetbegović, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a.

U apelaciji se navodi da “svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu.”

23. oktobra 2013. Venecijanska komisija osporila Dan RS-a

Venecijanska komisija je označila Dan RS-a kao diskriminatoran, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.

Kako se navodi, “utemeljen je na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod”.

26. novembra 2015. Ustavni sud BiH prvi put proglasio Dan RS-a neustavnim

“Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane RS-a, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike”, rekla je tadašnja sutkinja Ustavnog Suda BiH Suada Paravlić.

Iz suda su naveli i da Narodna skupština RS-a u roku šest mjeseci treba usaglasiti navedeni član Zakona o praznicima RS-a s Ustavom BiH.

Narodna Skupština RS-a je kao odgovor izglasala Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS-a, kakva god bila odluka Ustavnog suda.

25. septembra 2016. održan referendum o Danu RS-a

Rukovodstvo RS-a je odbacilo odluku državnog Ustavnog suda, a zastupnici Narodne skupštine RS-a usvojili su odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a u kojoj se navodi da će referendum biti održan 25. septembra i da se raspisuje na cjelokupnoj teritoriji tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Predstavnici bošnjačkog naroda u NSRS-u zatražili su od Ureda visokog predstavnika da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

Za održavanje referenduma vlasti RS-a potrošile su više od 700 hiljada eura. Vijeće za implementaciju mira u BiH u augustu iste godine je pozvalo vlasti RS-a da ne održe najavljeni referendum.

26. oktobra 2016. NSRS usvojio Zakon o Danu RS-a

Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo član Zakona o praznicima RS-a, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima.

Zakon predviđa da se Dan RS-a obilježava kao sekularni praznik, također 9. januara.

1. decembra 2016. Ustavni sud BiH poništava rezultate referenduma u RS-u

“Odluka RS-a nije u saglasnosti sa Ustavom BiH zato što je njom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obavezujuća odluka Ustavnog suda, koju su dužni da poštuju svi organi i institucije javne vlasti.”

29. marta 2019. Ustavni sud BiH osporio Zakon o Danu RS-a

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS-a podnijelo je devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS.

Ustavni sud BiH je odlučio da 9. januar ne može biti obilježavan kao Dan RS-a.

Uz sve navedeno niko nije odgovarao za nepoštivanje zakona, “gaženje” prava, Ustava države, ali i zbog jačanja secesionističkih ciljeva.

Treba podsjetiti da su prošle godine, kada je u Istočnom Sarajevu obilježen Dan RS-a podnesene krivične prijave za nepoštivanje Odluka Ustavnog suda BiH za narušavanje i podrivanje ustavnopravnog poretka BiH, te protuzakonito organizovanje provokativne militarističke parade i promoviranje retorike podjela i mržnje od strane vlasti manjeg entiteta RS-a od strane boračkih udruženja i udruženja civilnog društva. Krivične prijava sa tekstom predate su sa potpisima u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Prijave su predate i tadašnjem premijeru Kantona Sarajevo Edinu Forti i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

Niko po ovim prijavama nije djelovao, pa ni visoki predstavnik, od koga se to očekivalo. Osim toga, visoki predstavnik u BiH potvrdio je i sam da je proslava ovog neustavnog dana faktički krivično djelo, te je pozvao pravosudne institucije da djeluju.

Loptica odgovornosti je prebačena, ali bez rezultata. Kao i tada, ništa od poteza Tužilaštva BiH!

Sedam dana prije parade, nema ni drugih reakcija, upozorenja, zahtjeva da se ovoj priči stane u kraj, da se stavi tačka na politiku zla i podjela.

S druge strane, organizatori najavljuje proslavu neustavnog dana RS-a kao do sada “najspektakularnijeg”, te da će ove godine proslava trajati 8. i 9. januara, dva dana.

Ranije je saopćeno da će za obilježavanje ovog neustavnog praznika biti izdvojeno skoro 1,5 miliona KM, što je ogromno povećanje sa prvobitnih 500.000 KM.

Kada već visoki predstavnik nije zaustavio paradu, kada Tužilaštvo ne želi da reaguje, nerazumno je što barem neko od predstavnika vlasti nije ni pokušao ovo pitanje riješiti kroz donošenje zakona o praznicima na državnom nivou.

Barem je time mogla biti poslata poruka da rješenje ima, samo za to treba volje.