Šta će se desiti nakon zatvaranja računa: Političari i firme strahuju zbog američkih sankcija

Razlog za to je taj što bi se sve osobe koje sarađuju s crnolistašima također mogle naći na toj listi, što niko nije spreman da riskira

Brojni političari, osobe povezane sa strankama i privrednici našli su se u problemu nakon što su banke odlučile zatvarati račune svima onima koji su na američkoj, OFAC-ovoj listi sankcija.

Razlog za to je taj što bi se sve osobe koje sarađuju s crnolistašima također mogle naći na toj listi, što niko nije spreman da riskira, pa ni banke u RS, koje su potvrdile da poštuju sva pravila sankcija.

Kompletan vrh RS

U ovom problemu su sad na desetine osoba i pravnih lica, a najviše njih iz Republike Srpske, čiji je skoro kompletan vrh na ovoj listi. Intenziviranje aktivnosti je počelo s predsjednikom SNSD-a i entiteta RS Miloradom Dodikom i visokim funkcionerom SNSD-a Nikolom Špirićem 2017. godine.

Dodik je završio pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog podrivanja države, osporavanja Ustavnog suda BiH i kršenja vladavine prava, dok je dugogodišnji državni parlamentarac Nikola Špirić na ovoj listi zbog sumnje u visoku korupciju.

Na istom spisku se tada našao Dodikov savjetnik i bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, zajedno sa suprugom. Tegeltija trenutno obnaša funkciju konzula BiH u Rijeci i pravo je pitanje kako će njemu biti isplaćena plaća.

Druga najvažnija osoba u političkom životu RS Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, pridružila se prošle godine šefu stranke na neslavnoj listi. Iako obnaša funkciju koja se ne tiče entiteta RS, ona se prije usvajanja antidejtonskih rješenja o nepoštivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika sastala s Miloradom Dodikom i potvrdila mu apsolutno slaganje u vezi s tim odlukama.

Ustavni sud BiH

Zbog istog zakona kao i Cvijanović na crnoj listi su završili i zvaničnici Vlade RS. Kao resorni ministar Miloš Bukejlović je podržao zakon u izlaganju pred Narodnom skupštinom RS, pozivajući da se zakon usvoji radi pokazivanja jedinstva RS. Premijer RS Radovan Višković je zbog promoviranja tog zakona bio samo još jedan od sankcioniranih. On je tada kazao da je to legitiman odgovor Ustavnom sudu BiH.

Krivica predsjedavajućeg Narodne skupštine RS Nenada Stevandića bila je sazivanje sjednice na kojoj je donesen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali i javno pozivanje na njegovo donošenje.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, također se pridružio svojim kolegama na crnoj listi. On se pod sankcijama našao zbog antidejtonskog djelovanja. Naime, on je, zajedno s ministrom iz Hrvatske, 2017. godine potpisao ugovor o izgradnji plinovoda od Hrvatske do Rafinerije u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske kompanije. Navodi se da su se potpisivanjem tog ugovora prekršili brojni sporazumi.

Ruski utjecaj

Zbog širenja ruskog utjecaja na crnoj listi su završila dva zvaničnika iz RS. Savo Cvijetinović je, preko svoje kompanije BN Inžinjering, omogućio ilegalni transfer helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini u Rusiju preko BiH. Duško Perović je kao šef predstavništva RS u Moskvi lobirao za susrete između Dodika i Putina, a posredovao je i između Dodika i ruskog milijardera, koji je sklopio profitabilne poslove s Vladom RS.

Direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Dragan Stanković sankcioniran je zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma, jer se nalazio na čelu agencije koja je bila odgovorna za Zakon o nepokretnoj imovini. Zbog sumnjivog dobivanja projekata u RS na crnoj listi se nalazio i Slobodan Stanković, no on je preminuo početkom ove godine.

Kao ključni dio Dodikove mreže podrške i omogućavanja njegove korupcije označeni su njegov sin Igor i kćerka Gorica.

Posljednji na ovoj listi su završili predsjedavajuća Vijeća naroda RS Srebrenka Golić, Dodikov savjetnik Branislav Okuka i generalna sekretarka predsjednika RS Jelena Pajić-Baštinac.

Zbog povlaštenog tretmana za pomoć iz javnih sredstava zbog vlasništva povezanog s Dodikovom porodicom sankcionirane su i kompanije ”Global Liberty” Laktaši, ”Agro voće” d.o.o. Laktaši, ”Agape” Banja Luka i ”Fruit Eco” Bosanska Gradiška. Na listi su i kompanije ”Integral Inžinjering” te ”Inžinjering BN” iz Bijeljine.

Problemi i u FBiH

Iz Federacije BiH je na ovoj listi u posljednjih nekoliko godina završilo ukupno sedam osoba, a nekoliko njih prima plaću ili penziju iz državnih institucija. 

Marinko Čavara je završio na američkoj crnoj listi zbog ugrožavanja stabilnosti regiona podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije, dok je tadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić kažnjena zbog opstrukcije pravde i promoviranja vlastitih ličnih i porodičnih interesa.

Tadašnja zamjenica Tadić Diana Kajmaković je sankcionirana zbog učešća u korupciji ili rušenja demokratskih procesa ili institucija na zapadnom Balkanu.

Bivši visoki funkcioner SDA Asim Sarajlić je sankcioniran zbog političke korupcije, dok je bivši premijer FBiH, a sada pravosnažni osuđenik Fadil Novalić na listi završio zbog zloupotrebe podataka penzionera u korist SDA.

Bivši generalni sekretar SDA Amir Zukić na crnoj listi je završio zbog umiješanosti u “koruptivne radnje koje su narušavale vladavinu zakona u BiH”. Zukić se nakon toga povukao iz politike.

Funkcioner PDA Mirsad Kukić završio je na crnoj listi početkom 2022. godine zbog “uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti”, a nakon toga se povukao s čela stranke.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić završio je pod sankcijama SAD zbog promoviranja secesionističkih aktivnosti, jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, što bi poremetilo ovlaštenja državne agencije.

Zloupotreba “BH Telecoma”

Bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica našao se na crnoj listi zbog toga što je zloupotrijebio “BH Telecom” kako bi prikupljao podatke o aktivnosti bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je sada penzioner, no problem predstavlja i to na koji način će se njemu vršiti isplata penzije.